Ovih dana bez sumnje najtraženiji sagovornik u Vašingtonu, šef americkog pregovarackog tima za mir na Balkanu, pomocnik državnog sekretara Ricard Holbruk, pristao je, izmedu brojnih obaveza u pripremama za predstojece pregovore u Americi, na susret i razgovor sa dopisnikom "Oslobodenja" u Vašingtonu, naglašavajuci da zbog osjetljive prirode mirovnog procesa mnogo toga o cemu smo željeli razgovarati još "nije za štampu". • Sad, kad je uz sve predvidljive prepreke, kao što je novi talas srpskog "etnickog cišcenja" a zatim i njime izazvano "defanzivno napredovanje" bosanskih snaga, zvanicno pocelo primirje u Bosni: šta vidite kao potencijalnu prepreku mirovnom procesu? Neizvjesna buducnost Sarajeva - Mirovni pregovori koji pocinju 31. oktobra bice veoma teški. Dvije strane su vrlo daleko jedna od druge u nekim fundamentalnim pitanjima od kojih je najvažnije - buducnost Sarajeva. Ne želimo da Sarajevo nakon rata lici na Berlin tokom "hladnog rata". Ali, to je upravo ono što Karadžic želi još od pocetka ovog rata: "Berlinski zid" u Sarajevu. Ja mislim da je to neprihvatljivo. To nije nešto što bi smjelo da se ucini. • Nakon prva tri koraka u mirovnom procesu, ženevskog sporazuma o podjeli Bosne, njujorškog o zajednickim institucijama podijeIjene države i ovog o primirju, kakve su Vaše nade za cetvrti korak? - Ne mogu se upuštati u prognoze. Mi smo u poslu nastojanja da se postigne sporazum, a ne predvidanja. To bih ostavio Vama. • Kao Bosanac ne mogu se složiti sa ženevskom podjelom i bliži mi je njujorški koncept traženje "vezivnog tkiva" za bosansku državu. Vi ste sami rekli kako je Vaša "najveca nocna mora" strah od trajne podjele Bosne. Hocete li u sporazum ugraditi neke osigurace protiv te podjele? - Mi cemo svakako pregovarati o tome i ja ne mogu govoriti o pregovarackim detaljima. Ne može se istovremeno pregovarati i javno raspravljati o tim detaljima. Usput, u vezi sa Ženevom i Njujorkom: kad smo objavili sporazum u Ženevi 8. septembra mi smo znali šta je loše u tome i odlucili smo da idemo korak po korak umjesto da radimo sve odjednom. Mislim da je to bila ispravna odluka. • Hocete li u nastavku procesa pojacati to "vezivno tkivo" i osigurati zajednickim institucijama nešto više nadležnosti. One za sada vode samo spoljnu politiku... - Ne, ima tu i Ustavni sud, i to je vrlo važno, pa zajednicka skupština i brojne druge oblasti koje sam nabrojao u mom izlaganju u Njujorku 25. seprembra. • Dakle, bice više "vezivnog tkiva"? - Apsolutno, ali to može da se utvrdi samo u pregovorima. • Kako ce teci ti "posrednicki pregovori" u Americi? - Tri delegacije i njihove vode bice na nekom zajednickom, izolovanom podrucju, u zasebnim prostorijama. Samo ponekad ce se sastajati licem u lice, a vecinu vremena provešcemo u odvojenim pregovorima i posredovanju izmedu njih. Dva ili tri entiteta • Od svih glavnih, ustavnih i teritorijalnih pitanja: šta je osim sudbine Sarajeva u prvom planu? - Posavski koridor, Brcko, politicka struktura: kako provesti izbore. Gotovo svako pojedinacno pitanje mora da se precizira. • Govori se o "dva entiteta" ali postoje i strepnje da zapravo postoje "tri entiteta" pošto ni bošnjacko-hrvatska Federacija ni izdaleka ne funkcioniše kao cjelina? - Mi imamo citav odvojeni projekt jacanja Federacije i poseban tim za to. • Vidite li napredak u tome? - To je jedno od najtežih pitanja. Na kraju, mi možemo posredovati u postizanju mira, ali ne možemo upravljati zemIjom. Ne možemo mi riješiti odnose izmedu Bošnjaka, Srba i Hrvata. • Je li u pregovorima ikada bilo rijeci u uspostavljanju svebosanske federacije, koja bi osigurala isti ustavni okvir i iste garancije za ravnopravnost svih gradana i sva tri naroda po uzoru na bošnjacko-hrvatski federalni sporazum? - Ja to ne iskljucujem. Ako dvije strane to žele, mi bismo išli na to. Želim da naglasim nešto što Vi znate bolje nego ja: u svakom dijelu Bosne i Hercegovine postoje sve tri etnicke grupe i svuda ima manjina i vecina, i Ijudi tamo imaju samo dva izbora - ili da žive u harmoniji ili da se istamanjuju dokraja. To se odnosi i na Srbe. Bošnjaci u okviru sporazuma imaju pravo da se vrate u podrucja pod srpskom kontrolom. Pravo na povratak • Ali, nasuprot tome, upravo smo vidjeli novi talas srpskog "etnickog cišcenja" u Bosanskoj krajini? - To je nedopustivo. Ljudi imaju pravo na povratak i to mora da se obezbijedi. • Vaš ministar odbrane Peri govori o potrebi buduce vojne ravnoteže, bilo naoružavanjem bosanske vojske ili razoružavanjem drugih: je li i to dio mirovnog procesa? - Još nismo razjasnili tu tacku. Ne želimo situaciju u kojoj bi bosanska Vlada razoružavanjem ostala oslabljena u odnosu na susjede. Svako smanjivanje naoružanja moralo bi obuhvatiti i Srbiju i Hrvatsku -rekao je na kraju razgovora Ricard Holbruk, obecavajuci da cemo o svemu onom što u ovom trenutku mirovnog procesa razumljivo "nije za štampu" naširoko nastaviti da razgovaramo onda kad taj proces bude okoncan.