Kad je najbolje vrijeme za jalovljenje (kastriranje) pastuha? Mišljenja su o tome različita. Jedni drže da je najzgodnije kastrirati ždrebad, kad im je dva mjeseca. Tada je najbezopasnije, jer ždrijebe sisanjem brzo izgubi ono grozničavo stanje, koje ga snagje pri jalovljenju. A dobro je i s toga. što se poslije rabat mogu "puštati muška i ženska žđrebad zajedno. Ah ponajviše kastriranje biva u drugoj godini, naročito kod teških rasa i kod konja, koji su za teške radove. Pa i tada nema opasnosti, ako se pazi da se samo zdrava ždrebađ kastriraju. Najbolje je to vršitiv s proljeća, čim bude dovoljno zelene hrane. Ždrebad treba prije toga hraniti neko vrijeme krepkom hranom i uredno kretati ih, a u oči kastriranja davati samo nešto malo ovsa, nikako sijena i slame niti vode. Kad je najbolje vrijeme za teljenje? Odgovor na ovo pitanje stoji poglavito u vezi sa — dobivanjem mlijeka ili odgajanjem teladi. Gdje se krave drže radi mlijeka, tu može biti potreba ili da se preko cijele godine mlijeko podjednako dobija, ih najviše u proljeće, mjesto i ostala godišnja vremena. Ako se privreda osnivana odgajanju teladi, onda za telenje treba birati vrijeme, kada se telad najjeftinije mogu othranjivati. Ponajčešće se krave tele u proljeće. Odgajači najveću vrijednost polažu na rano proljetuje telenje. U Ingleskoj, gdje se tačno vode porijeklo — pisne knjige, dosta se teladi oteli već u decembru. Tamo sezona teljenja počinje od januara i najdalje se produžuje do aprila i tada postupno prestaje; poznija teljad nijesu za priplod. — Oni poljoprivrednici, koji se zanimaju prodajom mlijeka, žele, da im se krave tele preko cijele godine, kako bi mogli svoje mušterije u svako doba godine da zadovolje. Oni pak poljoprivrednici, koji imaju potrebu, da u proljeće proizvode slatka masla i sira, udešavaju teljenja u decembru i januaru, a oni, kojima je veća tražnja ovijeh proizvoda u ljeto, uđešavaju teljenje u aprilu i maju. Komo je potrebno više mlijeka u zimi, tome krave treba da se tele u jesen. Koji računa na to, da što jeftinije telad odgajiva, i da ujedno ima koristi od mlijeka, najbolje je da mu se krave tele u početku godino, u januaru, februaru ili martu, krave tada mogu već i da pasu, ih da dobiju zelenu piću (djetelinu, zeleni grašak sa raži i t.d.), te onda počnu mlijeko i jače lučiti. Pa i za telad, odregjena za priplod, teljenje je korisnije u početku godine, jer se do paše hrane mlijekom, a čim nastane paša, počnu se i ona hraniti na paši. I rana su telad dakle za priplod najbolja, jer se ona bolje razvijaju, te po tome bolje se i prodaju no pozna. Iz riznice iskustva. Potpuno zdravlje ne može se zamisliti bez dosta i dobre vode. Rad koji se u prvo vrijeme ne izvrši, on je dvogubi rad. Dreniranje nekog zemljišta isto je tako, kao da se zemljište okrene na južnu stranu. Kad su nam pute vi u redu, i troškovi su opravaka manji. Trgovac, koji prodaje najbolju robu, najbolje mu se plaća. Drveni i kamenog uglja pepeo najveću vrijednost ima kao gjubre za voće. Neka nam djeca rade u bašći. Ništa tako ne krijepi tijelo i duh, kao gajenje bilja. Sadite i podižite onake voćke i povrće, koje u vašoj okolini najbolje uspijevaju. Ako i ne rode tako kao druge, bar su naviknute na podneblje i zemlju, a to im daje prevagu nad drugima. Nije dobro, da su konji u jednoj staji s drugom stokom. Kad na kokošci vidiš oborenu krestu, ako to nije odlika rase, onda je znak da nije zdrava. Sta treba raditi sa poplavljenim livadama i poplavljenim sijenom na livadama ? One livade, koje su pored voda i koje voda plavi, daju obilatu travu. Trava je na njima najbolja i najbujnija, ah istina voda po neki put i ošteti. Onih godina, kada voda s jeseni i proljeća livade poplavi, nanese veliki talog, koji ostane kao gjubre na livadama i koji doprinese obilatu travu; ah nekih godina poplavi voda livade baš onda kada je trava za košenje te tijem travu pokvari i poljoprivrednike ošteti. Po neki put udari voda i onda, kada je trava pokošena u otkosima, te tada pokošenu travu snese u vrbljake, ih, što je najčešće, ostavi je po livadama naslaganu u pojedinim gomilicama. Od takve trave poljoprivrednik nema gotovo nikakve koristi, jer sijeno, onako vodoplavno, prašljivo, nije za stoku, osim jedino što se može upotrijebiti za krovinu. Kao što se vidi, voda svojim plavljenjem nekih godina doprinese veliku korist, a nekih godina opet i štetu. Ah ipak, pored štete, otuda poljoprivrednik s ovakijeh livada opet ima riše koristi nego li štete, ako se sa takvim livadama razumno postupa. Mnogi poljoprivrednici često onu travu, koju je kao pokošenu, u otkosima, voda poplavila i u gomilice na livade naslagala, ne uklanjaju nikako s livade. Ovo rade ih iz neznanja ih iz nemarnosti, no prije se može reći iz nemarnosti, jer svaki može uvidjeti, da nova trava nikako ne može biti na onim mjestima, koje je vodoplavno sjeme pokrilo, kao na onim koja su čista. Na takvim mjestima, koja su vodoplavnim sijenom pokrivena, trava za nekoliko godina ne može da bude kao što valja. Prve godine gotovo trave i nema. a drugih godina sam je korov; te tako pored štete, što po neki put voda svojim plavljenjem u nevrijeme učini, veća je šteta od ovako naslaganih gomilica pokošene vodoplavne trave, ako se sa livada ne ukloni. Onda ne samo što je šteta, što je voda pokošenu travu pokvarila, no je i od neuklonjenje ove vodoplavne pokošene trave šteta, jer smeta novoj travi da izbije, pravi livadu nečistom, stvara u livadi, mjesto dobre trave, korov. Za to svaki poljoprivrednik, koji ima ovakih livada, treba odmah poplavljenu pokošenu travu sa livade da ukloni, i livadu dobro očisti. Ako takvu travu ne može ni zašto upotrijebiti, neka je snese na kakvo zgodno mjesto i u gomilu strpa, gdje će se zgorjeti i u gjubre pretvoriti, pa može poslužiti za gjubrenje. Na prvi mah, ovo što iznijeli, izgleda da je sitnica i da o ovom svaki poljoprivrednik zna. I ja sam tako mislio, ali kad sam vidio u mojoj okilini livade, koje voda plavi pretrpane nanosima od pokošene trave, smatrao zam za nužno da ovo iznesem i poljoprivrednicima skrenem pažnju na ovu stvar. („Težak")